[Politika ] 07 Maj, 2008 15:24
Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo, sinoć je u prostorijama redakcije pariškog časopisa "Esprit", održala predavanje o aktuelnoj političkoj situaciji u Srbiji, s posebnim osvrtom na Kosovo.


Nataša Kandić u svakom javnom nastupu, bio on u Srbiji, na Kosovu ili u inostranstvu, govori neuvijeno o kršenju ljudskih prava ma gdje se ona desila, nasilju i političkim stranputicama i neophodnosti vladavine prava u svim postjugoslovenskim društvima. U razgovoru u redakciji uglednog časopisa "Esprit", interesovanje publike sinoć bilo je koncentrisano na nezavisnost Kosova, reakciju srpskih vlasti i situaciju kosovskih Srba.


"Nikada do sada nije bila ovakva situacija u Srbiji. Postoji jednostavno strah da se otvori to pitanje tog zvaničnog stava Srbije - Kosovo je deo Srbije. O tome se u Srbiji uopšte ne raspravlja. Niko se ne usuđuje da otvori pitanje tog srpskog ludila u odnosu na Kosovo. Jedini normalan glas u vezi s Kosovom dolazi od Liberlano-demokratske stranke. Njihov predsjednik je upravo rekao nešto što bi trebalo da se stalno čuje, a to je da jedini pravi interes Srbije treba da bude uspostavljanje dobrih odnosa sa kosovskim Albancima, zato što jedini oni mogu da garantuju bezbednost i sigurnost Srba na Kosovu, i da je u interesu kosovskih Srba da Srbija ima dobre i prijateljske odnose sa kosovskim Albancima i da Srbija treba da ohrabri da kosovski Srbi učestvuju u političkom životu Kosova", rekla je Kandićeva.


Francuske učesnike u debati zanimalo je i koliko će nezavisnost Kosova uticati na odnos vlade Srbije i njenog premijeraVojislava Koštunica, prema Republici Srpskoj.


"Koštunica ima vrlo jasnu poruku u odnosu na Republiku Srpsku. Mislim da će doći taj trenutak kada će on vrlo otvoreno pozvati Republiku Srpsku da se odluči u odnosu na svoju budućnost. Mislim da je to mogućno očekivati od Koštunice. Što se tiče radikalne stranke njihov stav se čuje preko Šešelja. On u Hagu kaže: Srbi se nisu odrekli Velike Srbije. Povratićemo mi sve što smo izgubili", rekla je direktorica Fonda za humanitarno pravo čije je sjedište u Beogradu.


Na kraju debate u redakciji pariškog časopisa "Esprit", Nataša Kandić je rekla da se promjene u Srbiji ne mogu očekivati dogod su na vlasti Demokratska stranka neodlučnog i kompromisnog predsjednika Borisa Tadića, Demokratska stranka Srbije konzervativnog Koštunice i Srpska radikalna stranka haškog optuženika Šešelja. Radikalne promjene mogu se očekivati samo od snažne političke opozicije čije formiranje je tek u začetku.

Moje pismo uredništvu DW:

Poštovani uredniče!

Sramna je Vaša odluka da objavite tekst u kome Gosp. N. Kandić sve neistomišljenike naziva ludacima, a ceo jedan narod ludački!
Kako biste se Vi osećali da Vam neko kaže da ste ludi zbog svog političkog ubeđenja i nacionalnosti?
Gosp. Kandić u Srbiji predstavlja samu sebe, njeno mišljenje je lična stvar, ali kada se izrekne javno, ova poruga, ovo vređanje samog prava čoveka na drugo mišljenje to mora postati predmet javne osude i zgražanja svakog slobodoumnog čoveka, a nadam se i Vas.

Daću sebi za pravo i pozvaću Vas u ime 350.000 ljudi, koji su na mitingu "Kosovo je Srbija" pokazali da evropske vrednosti među kojima je i ljubav prema Otadžbini trajno ukorenjene u Srbiji, povučete i osudite ovakav uvredljiv članak.







[Generalna , BELEX , Edukacija ] 05 Maj, 2008 21:35

Nastavak od Uticaj ekonomskih promena na imovinu preduzeća. 

U bilansu je primenjena osnovna računovodstvena jednačina:IMOVINA = OBAVEZE + KAPITALTa jednačina predstavlja osnovno obeležje bilansa: BILANSNA RAVNOTEŽA.Podaci o stanju imovine, obaveza i kapitala na određeni dan uzimaju se (prepisuju) sa konta glavne knjige.Iz ove jednačine proizilazi da se kapital izračunava na sledeći način:KAPITAL = IMOVINA – OBAVEZE Polazeći od navedenog kriterijuma moguće je identifikovati dvanaest tipova ekonomskih promena i to: 
:Ekonomske promene:A = K + O(pasiva)
1.Povećanje uloga osnivača++ 
2.Smanjenje uloga osnivača-- 
3.Zaduženje kod poverilaca+ +
4.Razduženje kod poverilaca- -
5.Izmene u sastavu aktive± -
6.Izmene u sastavu pasive ±±
7.Prihodi od prodaje++ 
8.Rashodi od prodaje-- 
9.Vanredni prihodi++ 
10.Vanredni rashodi-- 
11.Smanjenje obaveza usled prihoda +-
12.Povećanje obaveza usled rashoda -+
Prvih osam ( 8 ) promena su one promene koje su se javile i pri prethodnoj klasifikaciji, samo su sada date rasčlanjeno. Nove su, zapravo, samo poslednje četiri grupe promena.Prihodi i rashodi koji se javljaju u vezi sa prodajom bilo proizvoda, roba ili usluga su ovde izdvojeni od vanrednih prihoda. Razlozi za njihovo izdvajanje treba tražiti u okolnosti da između ovih prihoda i rashoda postoji čvrsta korelaciona veza. Naime, svaki prihod od prodaje je praćen rashodima. Takva povezanost ne postoji kod ostalih vrsta prihoda i rashoda, tako između vanrednih prihoda u koje se ubrajaju viškovi, primljeni pokloni i sl. I vanrednih rashoda koje čine manjkovi, dati pokloni i štete ne postoji nikakva međusobno povezanost. Ovo treba imati u vidu kada se ocenjuje njihov uticaj na sopstveni kapital. Kada je reč o prihodima i rashodima na osnovu prodaje, tada će sopstveni kapital biti povećan samo za razliku između prihoda i rashoda, ako su prihodi veći od rashoda, odnosno smanjen za njihovu razliku ako su rashodi veći od prihoda.Kod vanrednih prihoda, budući da nema rashoda koji su s njima povezani sopstveni kapital se povećava za ceo iznos prihoda, odnosno ako nastupi vanredni rashod sopstveni kapital će biti smanjen za pun iznos nastalog vanrednog rashoda jer nema prihoda iz koga bi on bio pokriven. Smanjenje obaveza usled prihoda:Promena pod rednim brojem 11 je složena promena. Ona se sastoji od dve proste promene: a) od izmirenja obaveza i b) od priliva novca po osnovu prihoda.Pri definisanju prihoda je istaknuto da prihodi povećavaju aktivu, to je konačno dejstvo svakog prihoda. Ponekad prihodi, u trenutku svog nastanka, međutim, ne povećavaju aktivu, već dovode do smanjenja obaveza, dok povećanje aktive nastaje tek onda kada se obaveza izmiruje. Isplaćeni iznos na ime izmirenja obaveze je u tom slučaju niži za iznos nastalog prihoda. Primer za promenu 11: Dobavljaču koji je zakasnio sa isporukom, je na ime penala, u skladu sa ugovorom zaračunato 1,000 RSD, o čemu je obavešten knjižnim pismom. Zaračunati penali predstavljaju za preduzeće vanredni prihod. Ovaj vanredni prihod ima za posledicu smanjenje obaveze prema dobavljačima i povećanje sopstvenog kapitala. Povećanje obaveza usled rashoda:Promena pod rednim brojem 12 je nepotpuna, jer iskazuje samo povećanje rashoda i obaveza, ali ne i isplatu obaveza. Konačno dejstvo svakog rashoda je smanjenje aktive. Privremeno, međutim, rashodi, mogu povećati obaveze, dok će do smanjenja aktive doći u trenutku isplate obaveza, jer će i isplaćeni iznos biti veći za iznos nastalog rashoda. Primer za promenu 12: Zbog neblagovremenog plaćanja obaveze prema dobavljaču, prema njegovom knjižnom pismu za zateznu kamatu je zaračunato preduzeću 2,000 RSD. Ovaj finansijski rashod smanjuje sopstveni kapital i povećava obaveze prema dobavljačima. U sledećem primeru pratiću dejstvo, svake od opisanih promena, na imovinu preduzeća ovim sukcesivnim bilansima. Preduzeće „N“ ima na dan 1.1.2007. sledeća srdstva i izvore iskazane u bilansu: 
BILANS 0
AKTIVAPASIVA
Stalna sredstva100,000Sopstveni kapital110,000
Žiro-račun50,000Kratkoročni kredit20,000
Gotovi proizvodi60,000Obaveze prema dobavljačima80,000
 210,000 210,000
 Na ime povećanja osnivačkog uloga, vlasnik preduzeća je uplatio na račun preduzeća 50,000 RSD. Ova ekonomska promena pripada prvoj grupi ekonomskih promena i tangira gotovinu na žiro-računu i kapital vlasnika – sopstveni kapital. 
BILANS 1
AKTIVAPASIVA
Stalna sredstva100,000Sopstveni kapital160,000
Žiro-račun100,000Kratkoročni kredit20,000
Gotovi proizvodi60,000Obaveze prema dobavljačima80,000
 260,000 260,000
 Sa žiro-računa je ispaćeno 20,000 RSD na ime povlačenja dela uloga od strane vlasnika. Promena ima za posledicu smanjenje gotovine i smanjenje sopstvenog kapitala. 
BILANS 2
AKTIVAPASIVA
Stalna sredstva100,000Sopstveni kapital140,000
Žiro-račun80,000Kratkoročni kredit20,000
Gotovi proizvodi60,000Obaveze prema dobavljačima80,000
 240,000 240,000
 Iz odobrenog dugoročnog kredita kupljena je mašina čija je vrednost 30,000 RSD. Stalna sredstva se usled nabavke mašina povećavaju kao i obaveze prema banci po osnovu dugoročnog kredita. 
BILANS 3
AKTIVAPASIVA
Stalna sredstva130,000Sopstveni kapital140,000
Žiro-račun80,000Dugoročni kredit30,000
Gotovi proizvodi60,000Kratkoročni kredit20,000
   (1) Dodaj komentar  | [ (0) Trekbekovi ] | [Permalink] website stats