Nastavak od Uticaj ekonomskih promena na imovinu preduzeća.
U bilansu je primenjena osnovna računovodstvena jednačina:IMOVINA = OBAVEZE + KAPITALTa jednačina predstavlja osnovno obeležje bilansa: BILANSNA RAVNOTEŽA.Podaci o stanju imovine, obaveza i kapitala na određeni dan uzimaju se (prepisuju) sa konta glavne knjige.Iz ove jednačine proizilazi da se kapital izračunava na sledeći način:KAPITAL = IMOVINA – OBAVEZEPolazeći od navedenog kriterijuma moguće je identifikovati dvanaest tipova ekonomskih promena i to:
№:
Ekonomske promene:
A =
K + O(pasiva)
1.
Povećanje uloga osnivača
+
+
2.
Smanjenje uloga osnivača
-
-
3.
Zaduženje kod poverilaca
+
+
4.
Razduženje kod poverilaca
-
-
5.
Izmene u sastavu aktive
±
-
6.
Izmene u sastavu pasive
±
±
7.
Prihodi od prodaje
+
+
8.
Rashodi od prodaje
-
-
9.
Vanredni prihodi
+
+
10.
Vanredni rashodi
-
-
11.
Smanjenje obaveza usled prihoda
+
-
12.
Povećanje obaveza usled rashoda
-
+
Prvih osam ( 8 ) promena su one promene koje su se javile i pri prethodnoj klasifikaciji, samo su sada date rasčlanjeno. Nove su, zapravo, samo poslednje četiri grupe promena.Prihodi i rashodi koji se javljaju u vezi sa prodajom bilo proizvoda, roba ili usluga su ovde izdvojeni od vanrednih prihoda. Razlozi za njihovo izdvajanje treba tražiti u okolnosti da između ovih prihoda i rashoda postoji čvrsta korelaciona veza. Naime, svaki prihod od prodaje je praćen rashodima. Takva povezanost ne postoji kod ostalih vrsta prihoda i rashoda, tako između vanrednih prihoda u koje se ubrajaju viškovi, primljeni pokloni i sl. I vanrednih rashoda koje čine manjkovi, dati pokloni i štete ne postoji nikakva međusobno povezanost. Ovo treba imati u vidu kada se ocenjuje njihov uticaj na sopstveni kapital. Kada je reč o prihodima i rashodima na osnovu prodaje, tada će sopstveni kapital biti povećan samo za razliku između prihoda i rashoda, ako su prihodi veći od rashoda, odnosno smanjen za njihovu razliku ako su rashodi veći od prihoda.Kod vanrednih prihoda, budući da nema rashoda koji su s njima povezani sopstveni kapital se povećava za ceo iznos prihoda, odnosno ako nastupi vanredni rashod sopstveni kapital će biti smanjen za pun iznos nastalog vanrednog rashoda jer nema prihoda iz koga bi on bio pokriven.Smanjenje obaveza usled prihoda:Promena pod rednim brojem 11 je složena promena. Ona se sastoji od dve proste promene: a) od izmirenja obaveza i b) od priliva novca po osnovu prihoda.Pri definisanju prihoda je istaknuto da prihodi povećavaju aktivu, to je konačno dejstvo svakog prihoda. Ponekad prihodi, u trenutku svog nastanka, međutim, ne povećavaju aktivu, već dovode do smanjenja obaveza, dok povećanje aktive nastaje tek onda kada se obaveza izmiruje. Isplaćeni iznos na ime izmirenja obaveze je u tom slučaju niži za iznos nastalog prihoda.Primer za promenu 11:Dobavljaču koji je zakasnio sa isporukom, je na ime penala, u skladu sa ugovorom zaračunato 1,000 RSD, o čemu je obavešten knjižnim pismom. Zaračunati penali predstavljaju za preduzeće vanredni prihod.Ovaj vanredni prihod ima za posledicu smanjenje obaveze prema dobavljačima i povećanje sopstvenog kapitala.Povećanje obaveza usled rashoda:Promena pod rednim brojem 12 je nepotpuna, jer iskazuje samo povećanje rashoda i obaveza, ali ne i isplatu obaveza. Konačno dejstvo svakog rashoda je smanjenje aktive. Privremeno, međutim, rashodi, mogu povećati obaveze, dok će do smanjenja aktive doći u trenutku isplate obaveza, jer će i isplaćeni iznos biti veći za iznos nastalog rashoda.Primer za promenu 12:Zbog neblagovremenog plaćanja obaveze prema dobavljaču, prema njegovom knjižnom pismu za zateznu kamatu je zaračunato preduzeću 2,000 RSD. Ovaj finansijski rashod smanjuje sopstveni kapital i povećava obaveze prema dobavljačima.U sledećem primeru pratiću dejstvo, svake od opisanih promena, na imovinu preduzeća ovim sukcesivnim bilansima.Preduzeće „N“ ima na dan 1.1.2007. sledeća srdstva i izvore iskazane u bilansu:
BILANS 0
AKTIVA
PASIVA
Stalna sredstva
100,000
Sopstveni kapital
110,000
Žiro-račun
50,000
Kratkoročni kredit
20,000
Gotovi proizvodi
60,000
Obaveze prema dobavljačima
80,000
210,000
210,000
Na ime povećanja osnivačkog uloga, vlasnik preduzeća je uplatio na račun preduzeća 50,000 RSD. Ova ekonomska promena pripada prvoj grupi ekonomskih promena i tangira gotovinu na žiro-računu i kapital vlasnika – sopstveni kapital.
BILANS 1
AKTIVA
PASIVA
Stalna sredstva
100,000
Sopstveni kapital
160,000
Žiro-račun
100,000
Kratkoročni kredit
20,000
Gotovi proizvodi
60,000
Obaveze prema dobavljačima
80,000
260,000
260,000
Sa žiro-računa je ispaćeno 20,000 RSD na ime povlačenja dela uloga od strane vlasnika. Promena ima za posledicu smanjenje gotovine i smanjenje sopstvenog kapitala.
BILANS 2
AKTIVA
PASIVA
Stalna sredstva
100,000
Sopstveni kapital
140,000
Žiro-račun
80,000
Kratkoročni kredit
20,000
Gotovi proizvodi
60,000
Obaveze prema dobavljačima
80,000
240,000
240,000
Iz odobrenog dugoročnog kredita kupljena je mašina čija je vrednost 30,000 RSD. Stalna sredstva se usled nabavke mašina povećavaju kao i obaveze prema banci po osnovu dugoročnog kredita.
Autor
Zbunjen
Pomoć [ Odgovori ]
11/03/2009, 12:12
Zdravo, moram Vam priznati, ovo objašnjenje mi je dosta pomoglo u poslovanju. Ali interesuje me sledeće: Koje klase konta spadaju u aktivu a koja u pasivu. Mislim na podelu (aktivni konto i klasa je 0,1...). Nikako ne mogu da dodjem do resenja. Molim Vas pomozite mi....
11/03/2009, 12:12
Zdravo, moram Vam priznati, ovo objašnjenje mi je dosta pomoglo u poslovanju. Ali interesuje me sledeće: Koje klase konta spadaju u aktivu a koja u pasivu. Mislim na podelu (aktivni konto i klasa je 0,1...). Nikako ne mogu da dodjem do resenja. Molim Vas pomozite mi....