EPS - Earnings per share

Kako sama reč kaže, to je zarada po deonici. Uzmemo zaradu, to je ono kad se od svih prihoda oduzmu svi troškovi ipodelimo sa ukupnim brojem običnih deonica.U troškove ulazi i novac koji se isplaćuje povlašćenim deonicama. Taj podatak, EPS, nam znači da cena deonice ima bolje uporište u zaradi/poslovanju firme, ali ne govori nam mnogo kako će firma poslovati u budućnosti.

P/E – Price To Earnings Ratio (PE)

Kao što sama reč kaže, to je odnos između cene deonice i zarade određene kompanije. Mnogi analitičari se razbacuju ovim podatkom kao brojem koja nam sve govori, što i nije tačno. Ne znači da ne postoje važniji i manje važni podaci,a P/E sigurno spada među najvažnije. Inače, dobija se tako što se podeli cena deonice s EPS (zarada po akciji).

Primer:

Npr. deonica košta 20 eur, a EPS je 4, 20/4=5, što znači da je P/E=5. Ili, to je podatak koliko ljudi cene vrednost tj. zaradu određene kompanije. Npr. da je cena 8 eur, značilo bi da je P/E=2, ili, ljudi su spremni platiti duplo više za zaradu, jer ipak, u osnovi stvari, kupovinom deonica mi kupujemo delić firme, a kupujemo zato da bi ili samo dobijali profit od zarade iste, ili i upravljali istom i dobijali profit od zarade iste, to je poenta investiranja u kompanije tj. njihove deonice.

Znači, P/E nam govori koliko zarađuje firma čije deonice posedujemo, tj. EPS nam govori koliko ta firma zarađuje po deonici koju posedujemo, a P/E nam govori koji je omjer zarade te firme, i onog što je tržište spremno dati za tu deonicu. Ovo je veoma važno znati, jer, neki tvrde da treba tražiti deonice s malim P/E jer se među takvim kriju buduće profitabilne firme, usprkos tome što mali P/E označava nepoverenje prema toj deonici, dok, s druge strane, veliki P/E označava da je deonica poželjna, ali najčesće i preplaćena, tj. da ljudi bez opravdanog razloga plaćaju za istu više no što ona vredi.

PEG Ratio: Price/Earnings To Growth

PEG dobijemo tako što podelimo P/E s predviđenim rastom EPS-a. Investitori ga koriste kako bi izračunali potencijal deonice, ali kako je EPS predviđen, postoji realna mogućnost greške.

U formuli bi izgledao PEG= P/E / growth in earn.

Npr. ako je P/E neke kompanije 20, a predviđen rast sledeće godine 10%, PEG=20/10=2, ili PEG iznosi 2.

P/B (PB) Price To Book Ratio

Izračunavamo tako da podelimo cenu deonice (close price) s knjigovodstvenom vrednošću deonice.

Formula izgleda ovako: P/B= Price Share / Book Value Per Share.

Velik P/B može značiti da je deonica precenjena, a mali P/B da je podcenjena, ali takođe mali P/B može značiti da firma ima ozbiljnih fundamentalinh problema, tako da je opasno deonicu s malim P/B direktno uzeti za podcenjenu deonicu, odnosno kandidata za financijski napredak.

Profit Margin Return on Sales

Iskazuje se u procentu (%), a dobije se tako što se podeli dobit nakon oporezivanja s ukupnom prodajom (Total Ravenue).

ROA - return on assets- godišnji netto prihodi / ukupna aktiva

Prinos na aktivu ROA pokazuje, pre svega, u kojoj meri su menadžment i zaposleni efikasni kod upravljanja ukupnom aktivom, u smislu ostvarivanja neto profita posle oprezivanja. Ovaj pokazetelj se tretira kao najbolje merilo efikasnosti preduzeća. Kod izračunavanja ROA najbolje je koristiti prosečan iznos aktive (za datu i prethodnu godinu) jer se time pokušava izbeći distorzija koja nastaje kada aktiva raste (ili se smanjuje) tokom godine, a upoređuje se sa profitom koji je stvoren u celoj godini.

ROA= neto profit posle oporezivanja / ukupna aktiva

ROE Prinos na akcionarski kapital

ROE je najvažniji pokazatelj za akcionare jer pokazuje koliki prinos mogu očekivati na knjigovodstvenu vrednost investiranog kapitala u datu akciju, tj. koliki profit mogu prisvojiti na osnovu odabrane kombinacije prinos-rizik, svojstvene akcijama datog preduzeća. Posledično ovaj pokazatelj indukuje koliko preduzeće može računati u budućnosti na mobilizaciju kapitala kroz nove emisije akcija tj. koliko će u tom pogledu biti konkurentna u odnosu na druga preduzeća iz iste grane privrede.

ROE: neto profit posle oporezivanja / akcionarski kapital.

U članku korišćen materijal iz knjige "Bankarstvo" autori Đorđe Đukić, Vojin Bjelica, Života Ristić